Povećanje osnovice za obračun doprinosa direktora i članova uprave – loše za konkurentnost zemlje

Zagreb, 21. Travnja 2020 – Uvođenje obveznog plaćanja doprinosa na puno radno vrijeme za direktore i članove uprava, što najviše pogađa poduzetnike početnike, narušava konkurentnost hrvatskog gospodarstva za 0,24 boda, i gura nas dva mjesta niže na globalnoj listi konkurentnosti, iza Armenije i Azerbejdžana.

Rezultat je to analize jedne od mjera iz vladinog trećeg kruga porezne reforme, koju je Dagmar Radin izradila za Lipin Barometar konkurentnosti.

Izmjenom Zakona o doprinosima, na snazi od 1.1.2019. direktori i članovi uprave, pa i poduzetnici početnici, primorani su plaćati doprinose na puno radno vrijeme, bez obzira rade li manje i imaju li sredstva za plaćanje ovog novog nameta.

U slučaju da direktor ne radi puno radno vrijeme i mjesečna osnovica po kojoj obračunava doprinose je manja od propisane, mora platiti razliku. Činjenica da je obveznik plaćanja te razlike sam direktor kao fizička osoba, a ne firma, predstavlja dodatni negativni utjecaj na konkurentnost jer dovodi u  pitanje usklađenost zakona sa temeljnim smislom instituta „ograničene odgovornosti“ na kojem se temelji moderna tržišna ekonomija. 

Unatoč kritikama privatnog sektora i negativnim komentarima tijekom javnog savjetovanja prilikom predlaganja zakona, mjere su još postrožene povećanjem osnovica od 01.01.2020., i to za 3.5 posto, sa 5.491,20 kn na 5.682,30 kn. To je dodatni trošak od oko 2.200 kn, koji je značajan za poduzetnike – početnike.

Takva mjera ima značajan utjecaj na poduzetništvo u Hrvatskoj jer je postotak samozaposlenih još uvijek nizak u usporedbi sa ostalim EU članicama.

Nadalje,  novo porezno opterećenje značajno uvećava trošak poslovanja u prvih, za poslovanje, ključnih 1-3 godina postojanja, kada firma još nije postigla profitabilnost.  Dakle, ova mjera ne razlikuje firme niti po veličini, niti po vremenu poslovanja, odnosno profitabilnosti i traži namirivanje dugova prema državi i u slučajevima kada sami direktori sebi ne mogu isplatiti ni minimalnu plaću.

Procijenjeni negativni učinci prema metodologiji Svjetskog ekonomskog foruma uključuju sljedeće segmente: teret regulacije, nedostatak dugoročne vizije vlade, povećanje rigidnosti odnosno umanjivanje fleksibilnosti u određivanju plaća, povećavanje nejednakosti odnosa ženske i muške radne snage na tržištu, povećanje troškova poslovanja posebice u prvim ključnim godinama poduzetništva, negativan učinak na poduzetnički rizik, te smanjivanje raznolikosti radne snage.

Utjecaj ovog poreznog opterećenja samozaposlenima, odnosno direktorima firmi predstavlja dodatnu prepreku ženama poduzetnicama, koje se žele ekonomski osamostaliti te stvorit dodatnu vrijednost na tržištu. Žene poduzetnice stavljene su ovim zakonom u nepovoljniju poziciju gdje im je mnogo teže ostvariti dobit koja bi njihovo poduzetništvo učinili održivim. Porezni trošak koji smanjuje mogućnost uspjeha žena poduzetnica, te isto tako umanjuje mogućnost da će se žena odlučiti otvoriti svoje poduzeće, ima negativan učinak ne samo na raznolikost tržišta rada, te rast BDP-a, već i potencijala za inovacije.

Predzadnjom fazom porezne reforme porezni sustav je kroz dodatnu kompleksnost postao skuplji poreznim obveznicima, ne uzimajući u obzir samo određivanje minimalne osnovice za direktore i članove uprave te dodatni izračun razlike u slučaju isplate nižeg iznosa. S obzirom da se privatni sektor u Hrvatskoj temelji na mikro i malim kad se gleda postotak svih poduzeća, to ukazuje kako Vlada, zapravo, ne razmišlja dugoročno niti stvara poduzetničku klimu koja bi podržala i osnažila prosperitet ovog segmenta gospodarstva bitnog za budućnost ekonomskog razvoja.

UDRUGA LIPA: SMANJITE NAMETE PODUZETNICIMA, PROMIJENITE ZAKON O DOPRINOSIMA

PITALI SMO MINISTRE, NISU NAM ODGOVORILI – VLADA OPET POKAZUJE KOLIKO NE RAZUMIJU ILI NE ŽELE RAZUMJETI MALE PODUZETNIKE

Zagreb, 26. ožujka 2020. – Lipa, udruga poreznika je prošli tjedan, 18.3.2020., ponovila pismenim putem molbu Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu financija, vezano za zahtjev inicijative Dajte da radimo za izmjenom Zakona o doprinosima koji je na snazi od 1.1.2019.

Naime, po tom Zakonu, svi direktori i članovi uprave, moraju plaćati doprinose na 8-satno radno vrijeme, od prvog dana registracije firme, i bez obzira na njihove financijske mogućnosti i stvarno radno vrijeme. Ta izmjena Zakona je pogodila poduzetnike-početnike, a naročito poduzetnice-majke, koje uz malu djecu, rade iz svojih domova, i niti nisu u mogućnosti raditi puno radno vrijeme. Došlo je do brojnih zatvaranja malih tvrtki, zbog nemogućnosti plaćanja ad hoc nametnute dažbine.

U obraćanju navedenim ministarstvima u novonastalim okolnostima proglašenja pandemije korona virusa, napomenuli smo da je kriznim mjerama izolacije stanovništva i zabrane rada većine uslužnih djelatnosti, postalo  više nego jasno koliko je važno svako radno mjesto u privatnom sektoru, smanjenje nameta poduzetnicima, kao što su nametnuti doprinosi na 8-satno radno vrijeme, te smo apelirali da se naš zahtjev za micanje obveze plaćanja doprinosa direktorima-početnicima, razmotri i prihvati.

U predloženim Vladinim mjerama za spas gospodarstva nigdje se ne spominju poduzetnici početnici, koji su često jedini zaposlenici u vlastitim tvrtkama. Naime, zbog visine propisane direktorske osnovice i obveznog osmosatnog radnog vremena, trošak doprinosa u takvim tvrtkama predstavlja veći udio u ukupnim troškovima od prosjeka te će većina takvih poduzeća biti prisiljena ugasiti poslovanje nakon ove krize.​

Iako ministri Zdravko Marić i Darko Horvat načelno vele da su spremni razmotriti konstruktivne prijedloge i da su otvoreni za dijalog, to se to se u stvarnosti nije desilo, niti prije krize niti prošli tjedan, te ni na jedan naš e-mail, ništa nije odgovoreno.

Naime, Lipa, u ime inicijative Dajte da radimo, je prijedlog smanjenja doprinosa za direktore/članove uprava poslala još 13.1.2020., te u više navrata podsjetila navedena ministarstva novim slanjem e-mail dopisa na nužnost ukidanja te izmjene u Zakonu o doprinosima, no nikakav odgovor nismo dobili.

Možemo jedino zaključiti da navedene ministre ne zanima malo poduzetništvo, njihovi problemi niti njihov rast, nego jedino i isključivo uplate u proračun, i po cijenu gašenja mikro poduzeća.

U ime inicijative Dajte da radimo:

Lipa, udruga poreznih obveznika

Women in Adria

Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH)

Da, pogođena sam Zakonom o doprinosima

Da, pogođena sam Zakonom o doprinosima, zbog kojeg sam bila primorana napustiti mjesto direktora vlastite firme i člana uprave. To sam mjesto prepustila svom partneru kako bi firma opstala, pošto smo oboje bili članovi uprave.

Imali smo nizak prihod, do 15.000 kn mjesečno u prethodnoj godini.

No, najveći problem su nenaplaćeni dugovi od strane klijenata kojima smo pružali projektne usluge.

Majka-poduzetnica 6

Vlasnica sam malog salona za masažu, i majka dvoje djece uzrasta od 7 i 12 godina. Jedini sam zaposlenik i direktor j.d.o.o., zaposlena na puno radno vrijeme. Plaću si ne isplaćujem. Nemam otkud. Izdržava me suprug koji radi u inozemstvu.

Radim do 10 sati dnevno već dvije godine, a djecu čuvaju, po potrebi, bivši suprug, ponekad mama. Često ostaju i sami.

Moj privatni račun je u blokadi te mi je, dok sam i uplaćivala plaću, četvrtina odlazila na taj dug. Stoga sam u početku, uplaćivala plaću, dizala je te ju uplaćivala na poslovni račun, za troškove.

Izdržat ću koliko god budem mogla. Ne želim odustajati od svog posla. Radim posao koji volim, ne žalim se.  Međutim, jedan zakašnjeli račun i jedna blokada mogu me ubiti zauvijek.

Nemam vlastiti prostor, plaćam najam 1.200 kn. Troškovi mog hladnog pogona sa doprinosima iznose 9 tisuća kuna i praktički mi treba 20 dana u mjesecu da to zaradim.

Kad sam željela uzeti aparat koji mi je potreban u poslu morala sam uzeti privatnu pozajmicu jer mi leasing nije bio odobren.

Za doprinose mislim da su suludo veliki. Prisiljena sam ponekad “krasti” od same sebe da preživim.

Da se doprinosi smanje bilo bi idealno.

Najam moram platiti, rado ga plaćam, a ovo, imam osjećaj da bacam u vjetar

Živom s grčem u želucu jer nikad nisam sigurna hoću li platiti na vrijeme i što će biti ako me blokiraju.

O djeci da ne govorim uopće, nemam privatnog života, nemam vremena za sebe…

Posla ima, rado bih zaposlila još jednu osobu, dala joj poštenu plaću.

No, tek ti doprinosi bi me ubili.

Zahtjev za izmjenom zakona o doprinosima

Lipa, udruga poreznih obveznika, Women in Adria i IPRH (Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske) su jučer, 13.1.2020., uputili ministru financija, Zdravku Mariću, zahtjev za izmjenom Zakona o doprinosima.

ZAHTJEV ZA IZMJENOM ZAKONA O DOPRINOSIMA

Poštovani g. Mariću
Kao što smo i upozoravali u trenutku najave obveznog plaćanja doprinosa za direktore i članove uprava, a bez obzira na veličinu i financijske mogućnosti kompanija, prema našim anketama, dolazi do masovnog zatvaranja trgovačkih društava mikropoduzetnika. Radi se o stotinama tvrtki koja su se zatvorile u 2019. godini, a njihovi vlasnici više neće biti neto uplatitelji u proračun. Također će izostat i efekt generiranja stotina radnih mjesta koje bi te tvrtke, potencijalno, otvorile. Na žalost, zatvaranja će se nastaviti i u ovoj godini kad porezne uprave dostave razliku doprinosa koje su dužni platiti i onih već uplaćenih, što će fizičke osobe, direktore, članove uprava mikropoduzeća i likvidatore dovesti u nove financijske i egzistencijalne probleme.

Smatramo da je Zakon o doprinosima, na snazi od 1.1.2019. godine, u suprotnosti sa važećim ciljevima i strategijama za razvoj poduzetništva Europske unije, ali i same Hrvatske, i da se izrazito nepovoljno odrazio na poduzetnike početnike, dugoročno na generiranje novih poduzetničkih pothvata, te uplate u proračun.

Naime, Europsko gospodarstvo počiva na malom poduzetništvu, 99% kompanija u EU su mikro, mala i srednja poduzeća, te kreiraju dva od tri radna mjesta. Stoga je EU donijela niz zakona, i drugih akata kojima se želi potaknuti ulazak što većeg broja građana u svijet poduzetništva. Prosječno 37% građana EU se želi baviti poduzetništvom, dok je hrvatski prosjek tek – 25%, i ovim Zakonom je bitno ugrožen.
Vi, također, znate da i hrvatsko gospodarstvo počiva na malom poduzetništvu. Broj mikro i malih poduzetnika je 129.259, što je 98,6% poduzeća u Hrvatskoj. Zapošljavaju 494.211 osoba, ili 52,6% zaposlenih u poduzećima. Ostvaruju 274,9 mlrd.kn prihoda (36,6%), te dobit od 8,6 mlrd.kn (30,6%).

Zbog svega navedenog apeliramo na Vas da uvažite posljedice mjere koju ste donijeli te da izmijenite važeći Zakon o doprinosima, na način da:
direktori početnici do 3 godine od početka poslovanja, direktori roditelji djece koja su mlađa od školske dobi ili su u sustavu redovnog školovanja, a odluče raditi na manje od punog radnog vremena te direktori/likvidatori društva čiji je mjesečni prihod manji od 15.000,00 kuna, gledano na godišnjoj razini poslovanja temeljem službenih godišnjih izvještaja, budu uključeni u izuzeća u članku 187. C stavak 2 Zakona o doprinosima.
Tražimo da svi gore navedeni budu izuzeti od obračuna razlike doprinosa, retroaktivno, od 1.1.2019., kako bismo izbjegli njihovo zatvaranje u 2020. zbog nemogućnosti plaćanja istih.

Tražimo, također, da se sva nova pravila i novi propisi, koje vlada donosi, ne primjenjuju ne sve poduzetnike jednako, ignorirajući njihovu veličinu, financijske i organizacijske kapacitete, te da se neizostavno primjenjuje “Think Small First” princip.

Tražimo i da zaštitite poduzetnike početnike, bez obzira na njihov organizacijski oblik (d.o.o., j.d.o.o., obrt i sl.) te im olakšate dosezanje veličine u kojoj će biti kreatori novih radnih mjesta, te neto uplatitelji u proračun. To se može postići samo ukidanjem administrativnih i drugih prepreka, te donošenje kvalitetnih i usuglašenih propisa umjesto dosadašnjih ad hoc propisa kojima se dugoročno onemogućava njihovo poslovanje.

Često nas podsjećate što ste sve napravili za poduzetništvo, ali ovakve mjere, na žalost, ne olakšavaju poslovanje poduzetnicima početnicima.
Zakon o doprinosima, u ovom obliku kako je usvojen, mnogim početnicima znači kraj njihovog poduzetništva.

Računamo na Vaše razumijevanje dugoročnih interesa hrvatskog i EU gospodarstva, kroz poticanje građana na ulazak u svijet poduzetništva, povećanje zaposlenosti, smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti.

Vjerujemo da su naši argumenti dovoljno uvjerljivi te da ćete uvažiti naš zahtjev za izmjenom važećeg Zakona o doprinosima.
S poštovanjem,

Zagreb, 13.1.2020.

Tatjana Korceba-Huić, za Lipu
Ivana Matić, za Women in Adria
Ana Berić, za IPRH

Čeka nas val zatvaranja malih tvrtki zbog štetnog Zakona o doprinosima

DAJTE NAM DA RADIMO – POZIVAMO VLADU RH DA IZMIJENI ZAKON

“U 2018. godini uočavamo trend rasta ženskog poduzetništva, a s 2019. na snagu je stupio zakon koji će izazvati val zatvaranja tvrtki, na to smo upozoravali, a to su potvrdili rezultati naših istraživanja”, poruka je s konferencije koju su na Svjetski dan poduzetnica organizirali Udruge poreznih obveznika Lipa i mreže žena poduzetnica Women in Adria.

Izvršni direktor Lipe Zoran Löw istaknuo je kako je Lipa, potaknuta lošim prognozama vezanim za Zakon o doprinosima koji je na snazi od 1. 1. 2019.,  pokrenula projekt Dajte nam da radimo.

“Cilj projekta je izmjena Zakona o doprinosima, kojeg smatramo izrazito antipoduzetničkim i antidemografskim. Propisivanjem minimalne vrijednosti rada za direktore, obrtnike i samozaposlene osobe povećava se opterećenje malih i mikro poduzetnika, otežava pokretanje novih tvrtki te predstavlja zaostatak razmišljanja iz doba u kojem je vladala arbitrarnost planskog gospodarstva i dogovorne ekonomije,” istaknuo je Zoran Löw.

Članica izvršnog odbora Lipe Tatjana Korceba-Huić dodala je kako je Lipa kroz dvije ankete potvrdila pogubnost ove mjere.

“Žrtve ovog Zakona ćemo tek zbrajati. Naime, sljedeće godine će Porezna uprava zbrojiti uplate doprinosa za direktore u 2019., i razliku neuplaćenih poslati fizičkim osobama,

direktorima. To će dovesti do financijskih problema, ovrha isl. Ovdje se ignorira i priroda (j.)d.o.o. i tereti fizička osoba, što se kosi i sa Zakonom o trgovačkim društvima,” istaknula je Tatjana te dodala kako rezultati anketa pokazuju da nas očekuje masovno zatvaranje trgovačkih društava. Obje ankete provedene su online u razdoblju od rujna do studenog 2019. godine.

Prva anketa provedena je među računovodstvenim servisima zahvaljujući Inicijativi profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH), a sudjelovalo je njih 250.

Pitanja su se odnosila na njihove klijente, tvrtke i koliko ih pogađa izmijenjeni Zakon o doprinosima.

Prema rezultatima ankete: 439 trgovačkih društava će se zatvoriti, ali će nastaviti poslovanje na neki drugi način (49,8%), dok će se 442 trgovačka društva zatvoriti i neće nastaviti poslovanje na neki drugi način (50,2%).

“Radi se o iznimno zabrinjavajućim podacima, puno je ovdje izgubljenog vremena i novca, nada, i budućih poslodavaca”, ističe Tatjana Korceba-Huić.

Druga anketa provedena je među poduzetnicima, sudjelovalo je 225 poduzetnika pogođenih izmijenjenim Zakonom o doprinosima i 54% njih se izjasnilo da zbog ove mjere odustaju od poduzetništva.

Direktorica Women in Adria, Ivana Matić predstavila je podatke o ženskom poduzetništvu na razini države i na razini županija (u prilogu).

“Mi imamo podatke za 2018. godinu koji pokazuju trend rasta žena poduzetnica, vlasnica tvrtki i obrta, a nažalost Zakon o doprinosima će taj trend sigurno usporiti ili promijeniti i to je velika šteta za društvo i državu,” istaknula je Matić te dodala da je u Hrvatskoj 22% tvrtki i 34% obrta u ženskom vlasništvu.  

“Na jednu tvrtku u ženskom vlasništvu imamo 2.63 tvrtke u muškom, a kod obrta na jedan ženski dolazi 1.9 obrt u muškom vlasništvu. Vidimo da interes i sklonost žena za poduzetništvo raste. Tako je od 2010. do  2018. broj tvrtki u ženskom vlasništvu narastao 1.54 puta, a u muškom manje, 1.14 puta. Broj obrta u ženskom vlasništvu raste brže. U 2018 je ukupni rast obrta bio 5%, a ženski su rasli 6%”, istaknula je Matić te dodala kako je najviše poslovnih subjekata u ženskom vlasništvu tamo gdje je i inače najveća poduzetnička aktivnost, to su Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija, Istarska županija.

Zajednički zahtjev projekta Dajte nam da radimo, koji je pokrenula udruga poreznih obveznika Lipa, u suradnji sa Women in Adria i IPRH je da:

direktori početnici do 3 godine od početka poslovanja, direktori roditelji djece koja su mlađa od školske dobi ili su u sustavu redovnog školovanja, a odluče raditi na manje od punog radnog vremena te direktori/likvidatori društva čiji je mjesečni prihod manji od 15.000,00 kuna, gledano na godišnjoj razini poslovanja temeljem službenih godišnjih izvještaja, trebaju biti uključeni u izuzeća u članku 187. C stavak 2 Zakona o doprinosima.